Kako liječiti uganuće?

Kako liječite uganuće?

Injuries caused by exerting force on the joints do not include injuries such as fractures, dislocations, and skin and flesh damage. That is, X-rays show normal joint injuries and are diagnosed as sprains. Specifically, soft tissues such as ligaments and tendons and cartilage (articular cartilage that covers the surface of the bone, meniscus and joint lips that act as cushions sandwiched between gaps) can be damaged. Swelling and pain in the injured joint can usually be seen externally after a sprain. These symptoms usually correspond to the extent of the injury. They are mostly caused by improper posture during vigorous exercise or heavy bearing, or accidental falls, pulling and excessive twisting. 

Uganuće skočnog zgloba je najčešća bolest. Zglob skočnog zgloba je zglob koji-nosi težinu najbliži tlu, što znači da je skočni zglob zglob koji ima najveću težinu u tijelu. Većina uganuća skočnog zgloba nastaje uvrtanjem skočnog zgloba prema unutra, oštećenjem ligamenta na vanjskoj strani skočnog zgloba (pretalarni ligament), te bolom i otokom ispred ili ispod lateralnog malleolusa. Stabilnost skočnog zgloba igra važnu ulogu u normalnom obavljanju svakodnevnih aktivnosti i sporta.

Osim toga, kod višestrukih uganuća (oštećenja ligamenata i hrskavice) intenzivan bol će nestati oko 1-2 mjeseca nakon ozljede, što ne utječe na svakodnevni život. Glavni simptomi nakon toga su bol, otok i drhtavica zbog opterećenja zahvaćenog područja fizičkom aktivnošću. Dakle, iako nema osjećaja ozbiljne ozljede, sekundarne rane na zglobovima mogu nastati kao rezultat pretjerane aktivnosti. Ako se takve rane na zglobovima nagomilaju, to može dovesti do stanja kao što je osteoartritis (istrošenost zglobne hrskavice, deformacija zglobova zbog starenja), pa je potrebna pažnja i treba dijagnosticirati i liječiti uganuće kada počinje.

Prvo što treba učiniti je saznati više o stanju u trenutku ozljede i šta je uzrokovalo ozljedu zgloba. Bilo da se radi o vanjskoj sili koja direktno djeluje na zglob, ili o indirektnoj vanjskoj sili kao što je torzija pri skoku i doskoku (koja se naziva beskontaktna ozljeda), ili pod kojim uglom je zglob ozlijeđen. Trebalo bi da se javite lekaru na vreme radi bolje procene. Naknadni testovi će proceniti gde je bol kada se na zglob primeni pritisak ili sila i da li je zglob labav. MRI je test koji pruža korisne informacije za dijagnozu, a doktor će postaviti dijagnozu na osnovu kombinovane procjene ovih informacija.

Liječenje uganuća ponekad zahtijeva operaciju ili ne{0}}nehirurške tretmane poznate kao konzervativni tretmani. Poslednjih godina mali rezovi se koriste za hirurško lečenje, kao što je upotreba artroskopije (endoskopije), koja omogućava brži oporavak. Gips ili eksterne proteze se sada rijetko koriste za dugotrajnu-imobilizaciju bez operacije. Obično se koriste nakon operacije i tokom rehabilitacijskih vježbi. Drugim riječima, glavna metoda svakog tretmana je da počnete s vježbanjem što je prije moguće.

Osim toga, neki dijelovi se ne mogu zaštititi od direktne vanjske sile. Iako nam zaštitna oprema može pomoći da u određenoj mjeri spriječimo ozljede, njena učinkovitost je ograničena. Moramo naučiti i trenirati kako koristiti tijelo da izbjegnemo ozljede i osnovne okrete i doskoke, što može spriječiti -nekontaktne povrede u određenoj mjeri.

Ako se vratite sportu nakon uganuća, čak i ako ste se vratili do tačke u kojoj to ne ometa vaš svakodnevni život, ako se iznenada pokušate vratiti na prvobitni nivo aktivnosti, i dalje postoji rizik od ponovnog{{0 }}povreda u procesu, a možda je prije svega nastala povreda koja je izazvala uganuće izvan mjesta, tako da treba vježbati postepeno nakon ozljede. Kako bi se spriječili ovakvi problemi prilikom povratka sportu, potrebna je rehabilitacija kako bi se obnovile motoričke funkcije kao što su osnovne fizičke performanse i agilnost koje su smanjene tokom praznih perioda.